|
A press release issued last Saturday, Beti Namisango Kamya, a leading Muganda politician has called on all Baganda to realize that they must put Buganda first to achieve the power necessary to influence their future in Uganda. The press release which was received by Buganda Post is in Luganda; the English version was not yet available by Monday morning Kampala time. In her write-up, Beti passionately persuades Baganda to realize that by allowing things like religion, political parties, and other foreign influences to divide us, our enemies have found it very easy to exploit us and leave in the sorry state we are in.
Ms. Kamya, the Forum for Democratic Changes (FDC) MP for Lubaga North, proposes that Baganda should start at the grass roots and define Buganda’s needs and wants and communicate them up to Gombolola and district councils. From the district councils, Buganda’s positions would be approved in a Buganda Conference involving key Baganda stakeholders. Notably, Kamya encourages Baganda to stay with their parties but warns them that Ugandan political parties are not equipped to promote Buganda’s interests because they try to please many camps. Kamya is careful to say that she has not worked out all the implementation details and that she invites contributions from others.
Reactions to Kamya’s document are still mixed based on the few political types that this reporter has spoken to. The majority think that MP Kamya’s statement is a wakeup call that Buganda needs. One of the answers was, “She is a brave woman who is telling the truth. Many party people in Mengo make noise partly to promote themselves in their parties so they can become popular and win MP seats. I think Nambooze, Kyanjo and Lukwago must publicly say if they put Buganda before party like Kamya”. But one USA based supporter of Beti Kamya offered another view: “I agree wholeheartedly with Beti that Uganda parties have failed in Uganda and cannot help Buganda. But so have Museveni’s Gombolola and District structures that Beti wants to rely one – they are even much more corrupt than the parties. What Buganda needs is to go back to working through our clans – to elect Lukiiko members, discuss ideas like what Beti has suggested and so on.”
The full text of Beti’s press release (in Luganda) is reproduced below - only the home villages of individuals have been omitted:
TUSAZE MAGEZI KI OBUTAVVIIRAMU AWO NATE MU 2011?
1. Ennyanjula
Nnazzi kuno, Buganda lyali ggwanga lyamaanyi, lyakitiibwa era erikulaakulana. Omuzungu bweyajja, nalinafuya ate bwetwaafuna obwetwaaze okuvva ku Muzungu, abakulembeze abaddako baayongera kulinafuyiza ddala, nga kati Buganda ayolekedde kusaanawo, okujjako nga ffe bennyini tutaddewo enkyuukakyuuka ey’omugundu mu by’obufuzi bwa Uganda eyinza okutaasa eggwanga lyaffe.
Amadiin’amangi agaaleetebw’abagwira, n’enkola y’ebibiina by’obufuzi ebingi byakozesebwa okunafuya Buganda n’amawanga amalala agaali agaamanyi nga Bunyoro, Tooro, Ankore, Lango, Acholi, Teso, Busoga ne Bukedi. Nazzi kuno, ng’obwagazi, obuwulize, obukozi, n’ebirowoozo byabantu biba bya Kabaka, Omukama, Omugabe, Emorimor, Kyabazinga oba Rwot, naye kati bigabanyizibwa wakati w’eddiini, ebibiina byebyobufuzi, ng’abafuzi b’eNnono bebagabana ekitono ennyo! Ekyavaamu nga mukifo ky’Abaganda, Abanyoro, Abanyankore oba Abacholi okuteesezang’awamu ebibayamba ng’abawamu, abantu kati batuula nga ba DP, UPC, Ba Katoliki, ba Polositante oba Basiraamu. Omuganda Omusiraamu nakyaawa Omuganda Omukatoliki, Omuganda owa NRM nakyaawa Muganda munne owa FDC, wamma ggwe netukubagana, netukyawagana, netwenafuya fekka ng’omulabe anyumirwa, bwatuwaga, bwayongera okutunafuya. Wetwogerera kati, Ssabasajja alemesebwa okwetaayiza mu nsi ye nga bwayagala naye Baganda, olwobuwulize kati bwebalina eri ebibiina byaabwe ebyobufuzi, bebaakozesebwa okukiwagira ekivve ekyo n’okukirungiya eri abantu – awo wetutuuse! Wetutuuse kati, Omuganda eyerowooza nti ali ku ddaala lyawaggulu mu byobufuzi bwa Uganda, (National leader), akiraba nga aba yessa wansi, yeweebuula, era aggwaamu ensa bwawakanira ebya Buganda olwaatu!
Enkola yokwawula mu Baganda enafuyizza nnyo Buganda era kati buli muntu akitwala nti twafuuka bakukozesebwa, madaala ga kulinnyirako n’oluvanyuma tubegerweengako, tukolezebweenga ng’abatulinnyiddeko bwebanaasiimanga. Owekitiibwa Elly Karuhanga yye teyabirumamu bweyagamba nti Abaganda balinga bupiira bu kalimpitawa, kukozesa nakusuula (condom), song’ate yye Owekitiibwa Kahinda Otafiire yagamba nti Buganda kibiina kya bwannakyeewa (NGO), ng’abalala baseka bwebeebuuza nti “yye Abaganda mwaabaaki?” – awo wetutuuse!
Awo nze wembuuliza nti mmwe Abaganda baleero, temunnanyiiga? temunnasaalirwa? temunnejjusa? temunneetamwa? temunnasonyiwala? temwebuuza nti tukole tutya?
2. Embeera gyetutambuliramu kati
Nga tonnaddamu nti tukole tutya, sooka wetegereze embeera gyetutaambulizaamu ebyobufuzi bya Uganda ebyatufuukira nnamunzisa.
Buganda eweza obululu obutakka wansi wa miriyoni ssatu (3,000,000) bwetugaba obugabi mu NRM, FDC, DP, UPC, JEEMA ne CP buli kulonda. Mukalulu ka 2006, NRM twagiwa obululu miriyoni nga emu n’ekitundu (1,500,000) ate FDC, ekibiina ekyakwata ekifo kyokubiri netukiwa obululu emitwaalo nsavu mw’etaano (750,000), bwogattako obululu bwetwaawa DP, UPC ne Abed Bwanika, Buganda neba nga yagaba obululu nga miriyoni bbiri mu emitwaalo nsanvu (2,700,000). Naye webuuze mubululu obwo bwonna, twaali tusuubira kufunamuuki? Olowooza tetwagaba bugabi bululu bwa kinyumu butaliiko kigendererwa oba kakalu? Buli mulonzi yakubira kandideti (candidate) gwasiimye naye nga tasobodde kumutuukirira kumutegeeza kaluluke kyakaagalamu! Yye kisoboka buli mulonzi okutuukirira kandideti gwanalonda okumutegeeza kyayagala mu kaluluke?
3. Ani aganyulwa oluvannyuma lwokulonda?
Omukulembeze omu bwawangula akalulu, alonda ba minisita, abakungu abalala nga ba RDC, abanamuw’amagezi (Presidential Advisors), n’abakulu b’ebitongole ebisava. Abusuubuzi abatono bafuna tenda okwo teekako ababaka babantu mu nkiiko zonna okuvva ku Ggombolola okutuusiza ddala mu Lukiiko lw’eggwanga olukulu (LC 1 – 5 ne Parliament) – okutwalira awamu, abo bonna bwobagatta tebasukka mitwaalo etaano (50,000) – abo nno bebantu abaganyulwa mu kulonda kwonna okuba kubaddewo era tukizudde nti abangi obuwulize bwaabwe buba eri Pulezidenti abawa emirimu sso ssi eri abantu ababalonda.
Nze nkakasa nti embeera bweti tekyuuka kinene kakibeere kibiina kya bufuzi ki ekiba kiwangudde akalulu kubanga enkola ya gavumenti eba tekyuuse nnyo ate ne byendabye, mbirabye!
4. Kati tukole tutya?
Tukomye okugabula obululu obwekinyumu obutaliiko kakalu ka nkalakkalira fenna ketutegeera era ketweesaliddewo
Tulinnyise bbeyi y’obululu bwaffe abanajjanga okubutusaba bamanye nti buliko bbeyi eramulwa kwebatandikira okulamuza era bamanye nti mu beesiimbyeewo asinga okutuwa bbeyi ennungi gwetuwa obululu bwaffe.
Tukimanye nti okusobola okulinnyisa bbeyi y’obululu bwaffe tuteekwa okuba nti tubukungaanyirizza mu sitowa (store) emu, bufuuk’ekitole ekizitowa. Kino kigeraageranye n’omusuubuzi w’emmwanyi oba kasooli. Awali sitowa ennene waasibira era waamalira ebbeyi song’ate ba nnina ndebe emu, ssimanyi kutiya emu, baba balina kutwaala bulebe bwaabwe nabukutiya bwaabwe ku sitoowa begayirire omusubuzi oba nnyini sitowa nebyaabwe abigule naye ng’owa sitowa yalamula bbeyi! Okukungaanyiza obululu mu bibiina byobufuzi tekyandibadde kibi naye omugotteko gw’abantu ababeera mu bibiina byobufuzi naye nga tebavva mu kitundu kimu kiremesa ennamuza – gwe ate omu ayagala federo munne tajaagala, omulala ayagala bidiba bya nte, munne ayagala kusima mafuta gamuttaka, era ekyo kyatwaala ng’ekikulu, omulala ayagala kumuddizaawo Obusinga (Obwakabaka bwe Rwenzururu), munne ekyo sikyalaba ng’ekikulu, wabula, yye, agamba nti ng’olutalo lwa Kony bwerwaggwa, abantube babazzeeyo mumaka gaabwe nga babazimbidde n’amayumba. Kale kiba kizibu abantu abatafaananya byetaago kulamuliza wamu. Kyekivva kisaanidde abantu abavva mu kitundu ekimu, bwebafaananya ebyeetaago, bakungaanyize wamu obululu bwaabwe, gafuuke amaanyi agalabika, balamuze noyo ab’abwetaaze. Kyenva ngaamba nti enkola yokulowooleza ennyo mu bibiina byobufuzi okusiinga oli gyasibuka tetuyambye era tegenda kutuyamba kwejja mu bunnya wabula kiganyula abo abatono ennyo abagabana ebifo mu gavumenti eba ewangudde akalulu.Bwetunaakungaanya obululu bwaffe okusinziira mu bitundu gyetuvva, bujjakuba buzito, bwamaanyi kuba bwoogera olulimi lumu era nensonga buba n’emu. Obwo abafuzi bajjakubussaamu ekitiibwa bakole kyetunaabanga tubagambye.
Nga tumaze okukungaanya obululu bwaffe awamu era nga tumatidde nti buzitowa bulungi, olwo abwagala ng’atusanga ku sitowa yaffe ey’obululu, nga tumuwa akakalu kaffe, gamba nga okutuddiza ebyaffe mu kiseera ekigere era ekikkiriziganyiddwaako, gamba nga minisitule zetwaagala ffe zetulaba ezinaatuyamba, gamba nga sikaala, emirimu, n’ebirala
Munkol’eno, asaba obululu bwaffe n’abakungube bamala kussa mukono ku ndagaano ng’abakkiriza akakalu ketuba tutaddewo, nga bwebatagituukiriza mu kiseera ekiragaane, gavumenti ye etwalibwa mu Kooti!
5. Olwo buli kitundu kya Uganda bwekisiba akakalu kaakyo kisoboka?
Kisoboka kubanga buli kitundu kirina ebyetaago byaakyo ebitafaanana nabyabitundu birala era okutambuza ensong’eno tuba tulina okukola emikago ne’bitundu ebirala, nga twekobaana. Ekyokulabirako - Omunyoro bwagamba nti ku sente ezinavaanga mu mafuta gomuttaka agasangibwa mu Bunyoro ebitundu kkumi ku buli kikumi (10%) zisigale Bunyoro, nti n’emirimu eginaabanga mu masundiro g’amafuta, ebitundu kkumi ku buli kikumi (10%) giweebwenga Banyoro nti era ne minisita webya mafuta abere Munyoro okusobola okutuukiriza endagaano eyo, tewali nsonga lwaaki Omuganda towagira Munyoro kunsonga eyo etekuyingiramu yadde okukusala, naye bwakkiriza okukuwagira bakuddize embuga z’amasaza, okukuwa minisitule yebyobulimi ne minisita webyobulimi kubanga naye ebyo tebimusala bwatabifuna. Tewali nsonga lwaaki Omuganda towagira Mucholi bwasib’akakalu nti buli Mucholi avudde mu kampu (Internally Displaced Peoples’ Camp) bamuwe enkuumbi, ensigo, amabaati, nti n’obwa Katikkiro wa Uganda babuwe Mucholi kubanga ye ofisi erabirira enteekateka eno, basobole okudda mumaka gaabwe, bwaaba anakuwagira okukuddiza embuga z’amasaza n’akenda ebitamusala. Tewali nsonga lwaki Omufumbira w’Ekisoro, ekitundu kyokka munsi yonna ekisangibwaamu amazike agaagejja, nga galeeta abalambuzi mu Uganda bagalabe, bwebasaba minisitule y’obulambuzi, n’ekitundu ku nsimbi ezivva mu bulambuzi, ggwe Omuganda tomuwagira bwaaba anaakuwagira ku byoyagala ate nga tebitamusala. Bwetunagenda tukola emikago egisinziira ku byetaago byaffe mu bitundu gyetuvva kiyinza okuyamba omuntu wa bulijjo okusinga emikago gy’ebibiina byebyobufuzi egiruubirira okuwangula obuyinza kyokka.
6. Naye ebyo eby’endagaano biyinza okukola wano?
Mpulidde abantu bangi nga bagamba nti eby’endagano tebisobola kukola mbu kubanga endagaano ezaasooka nga eya 1962 ney’e Luweero Haji Nadduli gyatera okwogerako nga tezaakola kati lwezinaakola? Enjawulo eriwo nti endagaano ezo ezoogeddwaako zakolebwaanga nabantu batono ddala, gamba nga eya 1962, yakolerwa London, bantu batono abaagendayo, abantu abasing’obunji nga tebamanyi nakigenda mu maaso, ate ey’e Luweero yaliko abantu batono ddala ate nga teriiko buwandiike, Pulezidenti Museveni kyaava agyegaana. Endagaano endala ekozesebwa mu kulonda ye manifesito, wabula nayo yafuuka yakutukiriza mukono, bakuba obutabo butono nnyo, bubeera mu Lungereza, ate nga abalonzi ssi beebesaliddewo kyebaagala wabula nannyini manifesito yaabasalirawo ekinaabeeramu. Teri agiteesaako yadde agissaako mukono okujjako nnyiniyo – kale eyo neeba nga ssi ndagaano wabula kusuubiza okuba kukoleddwa eyesimbyeewo bamulonde. Mujjukire Pulezidenti Museveni bweyajjawo omusolo gwomutwe mu 2001 nga Dr Besigye asuubizza okugujjawo senga bamulonda. Olwokuba tewaali ndagano, kati omusolo gwomutwe guzzeewo naye teri gyetuyinza kuwaabira Museveni kubanga tewaali ndagaano mpandiike. Endagaano gyenjogerako, muba mutudde, muteesezza, mukkiriziganyizza, enjuuyi zombie zitaddeko emikono, wabaawo abajulirwa (nga gyemikago gyemukoze nabantu bebitundu ebirala), era ngokujimenya kitwaaza mu Kooti.
Ng’enkola ya manifesito eriwo kati bwetetukoledde bulungi, tulina obuvunaanyizibwa n’eddembe okutondawo enkol’endala, nayo tugigezese, bwegaana okukola ate abalituddirira nabo bagezeeko okutondawo enkol’endala okutuusa lwetulituuka kunkola eritutuusa ku kyetuluubirira, yenkulaakulana, eddembe n’okwegatta – anti neeno enkola ya manifesito n’ebibiina byebyobufuzi ebingi muntu buntu yeyazitondawo. Museveni naye yali attaddewo eyiye eya Muvumenti lwakuba teyaloka!
7. Naye tuba tetwaawukanye n’enkola ekozesebwa mu nsi ezaakul’edda?
Buli nsi erina enkola yaayo nga yefanaana yokka. Enkola y’Amerika ssi yekola e Bungereza, China, Budachi (Netherland) Bugirimani (Germany), Canada, Australia, Norway oba Finland. Nekulukalu lwaffe olwa Afrika, ensi ezitambula obulungi nga Botswana, Malawi ne South Africa buli bamu balina nkola yaabwe. Olaba ne Kenya oba Zimbabwe biri ebya manifesito bwebyagaanye okukola bataddewo enkola endala eyendagaano. N’olwekyo, tuleke kutya kugezaako nkola gyetwetandikidde, enkadde bweba tetukoledde.
Bungereza eyo nno gyemuwulira, ensi ezimanyiddwa nga England, Northern Ireland, Wales ne Scotland zezakkiriza okwegatta okukola Obwakabaka bwa Bungereza Obwawamu (United Kingdom) kati obwakamala emyaka bisatu (300) beddu. Naye, oluvannyuma lw’emyaka 300, ebintu birabika ng’ebigaanye era kati aba Scotch baagala kwekutulako, aba Northern Ireland bbo bamaze myaaka na myaaka nga balwaana kwekutulako ate naba Welsh nabo bakooye okwegatta baggala babe newebeewogomako basobole okwogera kaffe cche. Era kati mu Lukiiko lwa Bungereza olukulu (House of Commons) ekibiina kya ba Scotch ekiyitibwa Scottish Nationalist Party kiwezezza ababaka bangi ddala ate nga kkyo omulamwa gwaakyo bagwogera lwaatu, nti baagala kwekutulako ku Bungereza ey’amu, kubanga buli kitundu kirina ensonga zaakyo ezikiruma ezitafaanana nazaakitundu kirala!
Bwetutyo naffe mu Uganda tusigale nga twegasse naye nga buli bantu balina engeri gyebeekolera kunsonga zaabwe ezaawukana n’ezabalala.
8. Kati kyogamba nti tuvve mu bibina by’obufuzi, era naawe FDC ojivuddemu?
Nedda, temuvva mu bibiina byammwe eby’obufuzi era nange ekyange ekya FDC sinnakivvaamu kubanga nkyagala nnyo. Naye mumanye nti biyina webitayinza kutuuka mu by’okukulaakulanya n’okukumaakuma ebitundu by’eggwanga ebyenjawulo n’eNnono zaabyo. Wabula yyo enkola eno gyenteessa esobola bulungi okubikola. Naye bwekyetaagisa okusalwo wakati w’ekibiina ne ggwangalyo, nkusaba osalewo ngowunzikira eri eggwangalyo kubanga Katonda yeyalikutonderamu song’ate ekibiina oyinza n’okukolawo ekikyo. Naye ekibiina kyonna bwekibaamu amazima n’obwenkanya tewali nsonga lwaaki ebigendererwa byaakyo byandikontanye nebyekitundu kya Uganda kyonna. Obuvunaanyizibwa bwammwe bubeere bwakwagazisa bibiina byammwe nkola eno era buli omu akubirize ekikye kyekiba kisinza bbeeyi esikiriza ebitundu bisobole okwekolamu emikago bikiwagire.
9. Endagaano gyogamba eteekebwa etya mu nkola era tufuna tutya akakalu akaawamu?
Nange kino ssinnakirowoozaako nnyo era nsaba buli omu agezeeko okukirowoozaako oba kisoboka n’okulongoosaamu mu byenteesezza. Naye twandisoose netubunyisa enjiri eno, neekubaganyizibwaako nnyo ebirowoozo. Oluvannyuma nga tusembeerera 2011, buli kyaalo kyekolemu omulimu nga gukubirizibwa Omwami wa Kabaka ne ba LC, bakkiriziganye kunsonga nga ssatu (3) zebalowooza nti zetwandisibiddek’olukoba mu kalulu, baziweereze mu Kanso (Council) yaabwe ey’eGombolola, eyongere zonna okuzisengejja n’okuziteesaako nga balin’Abatongole ne Basajja ba Kabaka Abamagombolola, oluvannyuma byebajjeemu babiweereza ku LC5 Kanso (Council). Oluvannyuma mu 2009, Katikkiro, Abataka, Olukiiko n’Abakungu ba Ssabasajja abalala batuule mu Buganda Conference, akakalu ka Buganda kayisibwe, buli muntu akamanye, abanaakiikirira Buganda mu kukola emikago balondebwe, emikago gikolebwe nga gisiinziira ku kakalu akakoleddwa mu Buganda Conference. Olwo nno, abaagala okwesimbawo bavuganye nga bamanyi akakalu ka Buganda (minimum position).
10. Kyenjagaliza Buganda kyenjagaliza n’ebitundu bya Uganda byonna
Lwakubanga akatabo kano nkakubye mu Luganda era nga njogera ku Buganda naye enkola eno njagaliza Uganda yonna era mmanyi nti esobola okukola mu buli kitundu kya Uganda, awatali kusika miguwa nakulaga bukyaayi ng’abakulembeze baffe byebatuteekamu, kubanga kati buli munna Uganda akirabye nti mu kukyawagana n’obutayagalizaganya teri afunyeemu okujjako abatono ennyo abatusizeemu okukyawagana.
11. Okulongoosa n’okugaziya ebirowoozo bino
Nsaba yenna anaaba n’ebirowoozo ebiyinza okwonger’okuzimba, okulongoosaamu ob’okugaziya ku birowoozo bino abikubise mu mpapula zamawulire oba abiyise ku mpewo za radio oba atuukirire omu kubantu bendaze wammanga ku masimu agalagiddwa:
Haji Abdu Noor Kitandwe - 0754 430 112
Badiru sekyanja - 0775 716 200
Medi Kigongo - 0752 354 302
Baker Byayi - 0772 664 863
Joseph Jingo - 0774 863 858
Frank Sekkaza - 0782 542 139
Beti Olive Namisango Kamya - 0712 078 588
12. Okusaba
Mbasaba akatabo kano mukagule Shs 200 (bibiri zokka) olwokudduukirira omulimu gwokutambuza ebirowoozo bino n’okubikubaganyaako ebirowoozo.
13. Okwebaza
Nneebaza nnyo okusooka Haji Abdu Noor Kitandwe ow’e Kyamulibwa, Kalungu, Masaka bwetutambuza ensonga eno, olw’okunkubiriza okuwandiika ebirowoozo bino ate n’obuvunaanyizibwa bwatadde mu nsonga eno.
Neebaza nebannange abalala nabo bwetubaz’ensonga eno era nebatajitiirira nga mwemuli John Kikonyogo, Badiru Sekyanja, Joseph Jingo, Jimmy Mayanja, Medi Kigongo, Baker Byayi, Frank Ssekkaza, Dan Muwonge, Isma Makumbi, Mzee Gwaase, Haji Mikidaadi Lukyamuzi, Muwalimu Bakka, Medi Lutaaya, Hawa Namugenyi, Segirinnya Peter, Mukulu Mpagi, Mr Kibuye, Mulongo S. Kizza, Musomesa Joseph Mubiru, Haji Kamadi Kitaka, Joseph Mukwaya, Charles Mukasa, Tebusweeke Gonzaga, Omukulu L. Sajjabbi, Kalema R, Mukyala Namatovu M, Muky. Nasimbwa Towa, Kaloli Kyalisi, Juma Kizito, Salongo Ben Kiwanuka, Salongo Kakerankya, Florence Nabukenya, Ismail Mulala Kakoza, Lwettute Robert, Henry Lukwaya, Nkwanga Douglas, Sula Senyondo, Seremba Mustafa, Kasozi Ben, Henry Kimera, Kavuma Robert, Abdu Mutwalibi, Gayi Godfrey, Abdu Makanga, Hassan Kasibante, Lubinga Chaz, Salongo Kasolo, Justin Juuko, Kalanzi, Muyunga nabalala bangi nnyo abawagidde ensonga eno mu ngeri ezitali zimu.
Mwebale nnyo okuwaayo obudde okusoma ebirowoozo bino,
Nze,
Beti Olive Namisango Kamya
Member of Parliament
Lubaga North, Kampala
AWANGAALE SABASAJJA KABAKA WA BUGANDA!
|