CONNECT UGANDA DISCUSSION BOARD
Welcome, Guest
Please Login or Register.    Lost Password?
Re:lAND ISSUE WILL CAUSE WAR (1 viewing) (1) Guest
Go to bottom Post Reply Favoured: 0
TOPIC: Re:lAND ISSUE WILL CAUSE WAR
#7333
Balyokwabwe (User)
Senior Forum Member
Posts: 265
graphgraph
User Offline Click here to see the profile of this user
Re:LAND ISSUE WILL CAUSE WAR 1 Year ago  
M7 must be keenly observing what is happening in KENYA. From KISUMU to the Indian Ocean KENYA is burning.

If M7 goes ahead and steal BUGANDA land with his mischief and stupid land laws. BUGANDA will burn.

BAGANDA are going to resist him and BUGANDA will look alot worse than what is happening in KENYA today or the Rwandan TUTSI Genocide in 1994.

Once M7 enacts these funny land laws it will be a decralation of war against BUGANDA.

We shall have no option but to throw out all his Balaalo tribes men back to RWANDA including M7 himself.

BAGANDA will hunt down these Balaalo and their masters like SEWAGE RATS and there will be no place to hide from KIBOGA,SINGO,MUBENDE,LUWERO,MAWOGOLA,KYAGWE to KAMPALA itself where the TUTSIs have stolen BUGANDA land. We shall flush them out!
 
Report to moderator   Logged Logged  
  The administrator has disabled public write access.
#7350
tizze (User)
New Forum Member
Posts: 4
graphgraph
User Offline Click here to see the profile of this user
Re:LAND ISSUE WILL CAUSE WAR 1 Year ago  
Dear fellow ugandans!

Before we start making threats about what would happen if this dubious land amendment act get approved by the parliament, Buganda and Bagandas should ask themselves why they have over the years become a soft target for the Museveni regime?? I personally believe that Buganda is one of the regions of uganda where good leadership and guidance has eluded the masses. This factors has therefore lead to Bagandans dancing to musevenis tune despite the fact that most bagandans of today live in abject poverty. Making Bukenya vice president does not mean that Museveni loves buganda. Buganda needs to borrow a leaf from the northerners that have stood firmly to protect their land.



greettings
 
Report to moderator   Logged Logged  
  The administrator has disabled public write access.
#7415
omumbejja (User)
Gold Forum Member
Posts: 1820
graph
User Offline Click here to see the profile of this user
Re:LAND ISSUE WILL CAUSE WAR 1 Year ago  
Etteeka ly’ettaka: Lwaki Gavt. terinnyonnyola?



Bya Godfrey Sekisonge



OMWAKA oguwedde we gwatandikira waaliwo okusika omuguwa ng’entabwe eva ku lipoota ekwata ku kuttibwa gw’omulwanirizi w’eddembe Dr. Lutakome Kayiira. DP yasaba gavumenti efulumye lipoota eyo naye gavumenti ne yeerema.



Okusooka eggwanga lyategeezebwa nti lipoota yabula ate oluvannyuma abakulu ne bategeeza nti lipoota tefulumizibwanga. Mu kiseera ekyo abantu abawerako mu kampala n’e wakiso baanuusa omukka ogubalagala ogwabakubibwanga. Kyokka oluvannyuma lipoota yafulumizibwa.



Guno we gutandikidde ng’okusika omugwa kuli ku ttaka lya Buganda. Ye omubaka Hussein Kyanjo yamaze dda okutuukako ku Police lwa byattaka, era abapoliisi baaweze okukunya buli ali ku kakiiko Mmengo ke yassaawo okusomesa ku kabi akali mu bbago ly’etteeka ly’ettaka erijja.



Bino byonna byaddiridde Pulezidenti okuwandiikira Kabaka ng’amulabula nti alekere awo okumenya amateeka nga yeeyingiza mu byobufuzi!



Njagala okumanra oba Polisi ya Uganda yo ekkirizibwa okwenyigira mu byobufuzi? Bwe kiba nti okwogera ku ttaka kuba kweyingiza mu byabufuzi, olwo Poliisi yo esinziira wa okukunya abantu aboogera ebyobufuzi?



Ku lwange siraba tteeka lyonna muntu ly’aba amenye bw’akuba olukung’aana n’ayogera ku bulemu obuli mu mateeka ekibiina ekimu kye gakolera eggwanga. Ate era sisuubiira nti Pulezidenti wa Uganda kati ye kkooti etaputa amateeka alyoke agaane abalala okugataputa.



Mu biseera by’okuteesa ku Ssemateeka, NRM yakola etteeka erikugira ebibiina ebirala. Ebibiina byawakanya nnyo etteeka lino, era abakulembeze baabyo bangi abaali mu CA baagana n’okuteeka omukono ku Ssemateeka.



Mu kubaanukula, Pulezidenti yabagambanga nti Ssemateeka yali waakubeerawo myaka na myaka era nti teri muntu yenna alisobola kumukyusa.



Waayita emyaka mitono Dr. Kawanga Ssemogerere n’atwala NRM mu kkooti era n’eramula nti ekikolwa ky’okufuga n’ekibiina ekimu kyali kikyamu nti era NRM si mugendo ng’abakulembeze bwe baali balimba abantu wabula kibiina ng’ebirala.



Mu bbanga ttono Ssemateeka yakyusibwa, nga n’ababaka tebawera mu Palamenti! Pulezidenti eyamala emyaka 20 ng’akuutira Bannayuganda nti ebibiina byobufuzi ebingi bibi, mu 2006 ye yatalaaganga eggwanga ng’abikubira kampeyini bizzibwewo!



Amagye ga Uganda bwe gaalumba DR. Congo mu ngeri emenya amateeka,Pulezidenti yagaanira ddala nti Uganda telina bajaasi Congo! Wabula ate waayita mbale ng’ebimotoka ebirwanyi bikyusizza obuufu okudda.



Wakati mu kulonda kwa 2001 Pulezidenti yasuubiza nti bw’anaalondebwa ekyo kye kyali kigenda okuba ekisanja kye ekisembayo. Waayita mbale n’akyusa Ssemateeka okweyongeza ebisanja afuge okutuusa lw’alifa!



Jjo ly’abalamu bwe baamenya essomero lya Shimoni, Gavumenti yagamba nti omugagga agenda kuzimbawo wooteeri eneesuza abagenyi ba CHOGM, naye na guno guliko eyali omugagga tuwulira nti munene mu Gavumenti era pulaani ze teziriimu kuzimbawo wooteeri!



N’olwekyo bino byonna biraga nti osanga ne mu tteeka lino erijja, Pulezidenti alina olukwe lw’ayiiya ng’abasomesa ku ttaka balugudde mu buufu, balutegeeza abantu nti etteeka ne bwe linaayita, waakiri baligamba nti baabagambako.



Bwe kiba nti olukwe teruliiwo olwo kiki Pulezidenti ky’akweka? Ye ali waggulu w’amateeka bw’aziba emimwa gy’abamawulire n’okugaana abantu eddembe lyabwe ery’okukubaganya ebirowoozo?



Abantu abazze bawandiika amateeka g’ettaka gonna okuviira ddala ku bazungu okutuuka ku tteeka lya 1998, ekigendererwa kyabwe kibadde kya kunyigiriza Baganda ne kabaka. Omuntu bw’ayogera ku ttaka kizuukusa abaganda bonna gye bali, y’ensonga lwaki akakiiko ka Nambooze yonna gye katalaaze abantu bakajjumbidde.



Abaganda kye basaana okumanya nti singa gavumenti eremwa okuwuliriza omulanga gwabwe n’eyisa etteeka lino, essuubi lijja kuba lisigadde ku kalulu ka 2011 olwo lw’anaanunula ettaka.



Sekisonge ye Ssaabawandiisi wa DP mu This e-mail address is being protected from spam bots, you need JavaScript enabled to view it

from bukedde
 
Report to moderator   Logged Logged  
 
I AIM TO PLEASE SOME TIMES
  The administrator has disabled public write access.
#7562
omumbejja (User)
Gold Forum Member
Posts: 1820
graph
User Offline Click here to see the profile of this user
Re:LAND ISSUE WILL CAUSE WAR 12 Months ago  
Omuganda alina ettaka asaanira aweebwe obuyinza obujjuvu - Ssekabaka Daudi Chwa





Eno y’ebbaluwa Ssekabaka Daudi Chwa gye yawandiika mu 1930 ennyonnyola ensibuko y’obutakkaanya ku ttaka:





Mu kitundu 15 eky’Endagaano ya Buganda eya 1900 kyakkiriziganyibwako wakati wa gavumenti ya Kkwiini ne Kabaka wa Buganda nti, mayiro 8,000 zisaana zigabirwe abaami n’abantu aba bulijjo ng’omuwendo gwabwe bawera 1,000. Mayiro zino 8,000 zaali za njawulo ku ttaka ddala ettongole eryaweebwa abo abaali mu bwami mu kiseera ekyo.



Mu 1908 Ssaabasajja Kabaka, Olukiiko ne Gavana, bakkaanya ne wassibwawo etteeka ku ttaka erinnyonnyola amakubo agatali gamu aganaakwatibwanga ku nsonga ezikwata ku ttaka ery’obuzaaliranwa, ery’obwannannyini n’erya Buganda.



Mu kitundu 15 eky’endagaano ya 1900, kitegeerekeka mangu nti embeera Abaganda gye bafunamu ettaka lya mayiro 8,000 y’eyo ey’obwannannyini entuufu era bw’esaanidde okuba nga bwe kiri mu nsi ezitali zimu mu nkola eya ‘Freehold’.



Bwe kityo tosobola kugamba nga waakayitawo emyaka 30 kasookedde ettaka lino ligabanyizibwa mu bannyiniryo abo nti, “ettaka eryo baalifuna kubeera ng’abayima (abakuumi) olw’abazaaliranwa Abaganda era nti ekyo kyonna kye bakola ku ttaka eryo mulimu gwa gavumenti ya Buganda okulirabirira n’okusingira ddala Kabaka yennyini.” Kya mazima nti okusinziira ku biragiro ebiri mu tteeka ly’ettaka ebya 1908, Gavumenti ya Buganda yatwala omugugu ogw’okulaba nti byonna ebikolebwa ku ttaka bisaana bibeere bigolokofu era nga bikolebwa mu ngeri esaanira ey’amateeka.



Mu 1927, Ssaabasajja Kabaka, Olukiiko lwe ne Gavana bassaawo etteeka erinnyonnyola embeera n’obuyinza bwa nnannyini mayiro n’okulongoosa ensolooza ya Busuulu n’Envujjo okuva ku bali ku ttaka lye. Mu tteeka lino, obuyinza bukugirwa era bannannyini mayiro tebakkirizibwa kukozesa buyiza bwabwe bwe buba nga bukooganana n’embeera y’abantu abali ku ttaka lyabwe. Ekyokulabirako, tewali nnannyini ttaka ayinza kugoba wa kibanja ku ttaka lye wadde abadde tasasula busuulu wabula Eggombolola y’eyinza okuwa ekiragiro ng’esinziira ku nsonga ezirambikiddwa obulungi era ng’oweekibanja amaze okuwozesebwa mu lujjudde era ng’avunaanibwa ekisobyo ekinene ddala.



Busuulu n’envujjo byamala okuteekebwako kkomo eritassuka eryo eryateekebwa mu tteeka lya ‘Busuulu n’Envujjo’ ate nga ku luuyi olulala ensolooza ya Busuulu n’Envujjo yo erekebwa mu mikono gya nnannyini ttaka awatali kuyambibwa baami b’amagombolola.



Awo omukopi akuumibwa mu ngeri yonna mu tteeka lino ate naye nnannyini mayiro tafuna kukuumibwa kwonna okw’engeri eno. Ye ateekwa okukozesa amagezi ge okwesolooleza Busuulu n’Envujjo era tewali kuwaliriza kwonna okuteekebwa ku weekibanja okusasula Busuulu oba Envujjo. Kisaana kitegeerebwe nti waliwo ekitundu ekisoloozebwa okuva ku Busuulu obwamala okugerekebwa oweekibanja bw’asasula mukama we era ekitundu kino kiweebwayo mu gavumenti ya Buganda olw’okuyamba Buganda so si lwa kuyamba nnannyini mayiro okumusolooleza obusuulu bwe.



Mu ngeri eno, kirabika ddala nti bannannyini mayiro abalina ettaka eringi tebalina kugasibwa kwonna kwe bafuna okuva mu ttaka lyabwe lyene bwe libaako abantu bangi kubanga tebayinza kukozesa maanyi gonna mu kwesolooleza busuulu bwabwe wabula balina kwesiga buntubulamu bw’abasenze baabwe okusasula busuulu n’envujjo. Kimanyiddwa mu nsi yonna nti singa omusenze agaana okusasula empooza, nnannyini ttaka alina obuyinza okugoba omusenze oyo.



Naye mu Buganda, kino si bwe kiri kubanga mu tteeka lya Busuulu n’Envujjo, singa nnannyini ttaka akola ekintu kino, assibwako omusango era singa gumusinga awa n’omutango ogutasukka 100/- n’okusibibwa oba okukolako ekimu ate nga ku mukopi tewali tteeka limukangavvula nga tasasudde busuulu.



Mu biseera ebyasooka ng’ettaka lyakamala okugabanyizibwa mu bannannyiniryo, lyayinzanga okutundibwa eri abagwira singa Olukiiko ne Gavana bakiyisa. Wabula oluvannyuma kino kyetegerezebwa nga tekisaana abagwira okugula ettaka mu Buganda, bannannyini ttaka ne baziyizibwa okuddamu okuliguza abagwira kyokka ne kisalibwawo nti abagwira basobola okwazikibwa ettaka oba okuweebwa liizi era n’okutuusa kati (we yawandiikira) ebitundu bingi bimaze okwazikibwa oba okugabibwako liizi mu Bazungu, Abayindi n’abantu abalala abagwira nga basasula omuwendo omulagaaneko okuva ku myaka 49 okutuuka ku 99.



Okwazika kuno kumaze okulabikamu omugaso si eri nnannyini ttaka yekka naye n’eri abeebibanja bennyini abaliraanye ebifo ebyo ebyazikibwa kubanga bayinza okufuna emirimu era n’okubafunira omukisa gw’okulima ebirime byabwe. Ebitundu bino ebyazikibwa, byeyazikibwa lwa nsonga ya kulimirawo n’okussaawo ebyuma ebisunsula ppamba era kino kifudde ettaka eryazikiddwa ery’omuwendo omulungi. Enkola eno tewali kubuusaabuusa nti ya mugaso nnyo eri nnannyini mayiro n’oyo oweekibanja. Nga bwe kinnyonnyoddwa waggulu nti oweekibanja enkolagana ye n’owettaka ennyonnyolwa bulungi n’engeri yonna gy’ekugirwamu, ku nnannyini mayiro tewali bingi bimwogerwako. Eno y’ensonga lwaki gavumenti ya Buganda eyagala okwetikka omugugu gw’okukendeeza ku ddembe lya nnannyini mayiro okwazika ettaka.



Olw’ensonga eno, kyandisaanidde nnyini ttaka alekebwe okukozesa obuyinza bwe bw’alina nga bw’ayagala wabula ng’obuyinza obwo bukugirwa gavumenti zombi eya Buganda n’Enkuumi nga bwe kibadde kikolebwa mu biseera ebiyise. Olw’ensonga ezo era bw’olowooza ne ku mbeera eriwo, wakati w’Abaganda abalina ettaka, abasenze baabwe nga bwe kinnyonnyoddwa waggulu, ndaba nga mulimu gwange nga Kabaka wa Buganda era nga nze mukulu mu kukuuma obuyinza bw’abantu bange bonna (bannannyini ttaka n’abeebibanja) bakolagane mu ngeri ey’amazima bonna bafune kyenkanyi ku byonna ebiva mu ttaka mu Buganda.



Nkakasiza ddala bulungi nti okukkiriza okuteekawo embeera enkakafu ey’obuyinza obwenkanankana obw’abantu bange kyetaagira ddala etteeka lya ‘Busuulu n’Envujjo’ eririwo kati lirongoosebwe mu bimu ku bintu bitundu byalo ebisinga obukulu era nandi-gambye nti okulongoosa kuno kwandisaanidde kubeere mu ngeri nga eno.



a) Omuganda alina ettaka asaanira okuweebwa obuyinza bwe obujjuvu nga bwe kiri mu nsi endala zonna ezirina enkola y’ettaka eya ‘freehold’ era obuyinza obwo bwe buyinza okugoba omusenze olw’obutasasula busuulu mu kiseera we bulina okusasulirwa. Ng’amba nti ekitundu (3) eky’etteeka lya Busuulu n’Envujjo, kisaana kirongoosebwe kiryoke kibe nti omusenze bwanaalemwanga oba bwanaagaananga okusasula Busuulu n’Envujjo mu myezi mukaaga, okuva we yandisasulidde, kwe kugamba September 30 buli mwaka, nnannyini ttaka abenga n’obuyinza okumugoba mu kibanja mu kifo ky’okumuwawaabira ku Ggombolola omusango gw’ebbanja. Ensonga eyeetaagisa okulongoosa kino nkulu nnyo era kimaze okulabika wonna mu nsi muno nti abasenze beesuulirayo gwa naggamba eri ebigambo ebibakwatako ku nsonga eno. Bannannyini ttaka bawawaabidde abakopi bangi ku magombolola olw’obusuulu, kyokka amagombolola ne galaga nti tegalina maanyi kuwaliriza basenze kusasula.



b) Okugatta kw’ebyo ebiri mu katundu (a) akasoose waggulu, nnannyini ttaka bw’aba ng’ayagadde okuwawaabira omusenze we olw’obutasasula Busuulu, gusaana gufuulibwe musango eri omusenze oyo olw’okugaana oba okulemwa okusasula mukama we Busuulu we ateekebwako ekibonerezo ky’okusibwa mu kkomera olw’okumenya etteeka lya Kabaka erya ‘Busuulu n’Envujjo.’



c) Ekitundu ekirala ekisaana okulongoosebwamu kye kino nti kati omukopi yenna alina obuyinza okubeera ku ttaka lya nnannyini ttaka awatali kumala kufuna kukkirizibwa era yeewa obunene bw’ekibanja bwonna bw’ayagala kyokka bw’atuuka okusasula Obusuulu n’Envujjo alina omuwendo omugere kw’akoma. Kino kikolebwa mu butali butuufu kubanga omuwendo gwa Busuulu n’Envujjo gwagerekebwa dda mu tteeka, naye obunene obw’ettaka omukopi bw’ayinza okukozesa tebulina kigero. Ng’amba nti mu maaso eyo, omuntu yenna ng’ayagala okusenga alina okumala okugenda ewa nnannyini mayiro n’akkirizibwa ku ttaka lye n’annyonnyolwa obunene bw’alina okukozesa era bwe kiba nga kisoboka annyonnyolwe ensalo kw’alina okuyita. Nnannyini mayiro asaanira okuweebwa eddembe ly’okulonda omusigire oba omuntu omulala yenna okubeera omubaka we ku ttaka lye anaayinzanga okugaba ebbaluwa zino ezikkiriza omukopi okusenga.



d) Eky’obuyinza bwa nnannyini mayiro okutunda okwazika oba okuwaanyisa oba okugaba ku ttaka lye kisaana kyongerwe okutunuulirwa era obuyinza bwe obwo bukugirwe. Obuyinza bwa nnannyini ttaka eri abasenze be obuli mu tteeka lya Busuulu n’e Nvujjo, busikirwe nnannyini ttaka omuggya wadde Muganda oba mugwira.



e) Eky’okuwa engassi eri abasenze ng’ettaka libadde lyazikiddwa eri abagwira kisaana kibeere ddala eky’okutetenkenya wakati w’omugwira oyo nnannyini kweyazika ttaka eryo (oba nannyini ttaka omuggya) n’abasenze abali ku ttaka eryo. Weewaawo eno y’enkola eriwo ne kaakano naye kyetaaga okunywezebwa kw’amateeka. Okwazika kwonna okukolebwa wakati w’Abaganda n’abagwira gavumenti Enkuumi yeegendereze nnyo okulaba nti ekitundu ekyogera ku kuwa abasenze engassi kiyingizibwa mu ndagaano ey’okwazika. Bwe kityo kisaana nnannyini ttaka Omuganda, abeere n’obuyinza okwazika ettaka lye eri abagwira newankubadde nga ettaka eryo lirimu abantu aba nedda naye nga kitegeerwa nti obuvunaanyizibwa bwonna nnannyini ttaka bwe yalina ku basenze abali ku ttaka eryo butwalibwa omweyazisi.



Nga mmaliriza, njagala kitegeerwe nti mpaliriziddwa okuwandiika ebigambo bino olw’okuggyawo obutategeeragana obulabise. Bwe kityo kye kiva kisaanira ddala okuddamu okwekenneenya n’obwegendereza etteeka lya Busuulu n’e Nvujjo liryoke lyongerwe okulongoosebwamu olw’okukuuma obuyinza bwa nnannyini ttaka n’obwo obw’abasenze era n’okulabirira obuyinza obwaweebwa Kabaka ng’ayita mu gavumenti ye mu kifo kye ky’alimu ng’omukuumi w’abantu be era omulimu gwe ogusookera ddala mu kigambo kino kwe kulaba ng’abantu be bafuna amazima ku njuyi zonna.



Published on: Saturday, 12th January, 2008[img size=150][/img]
 
Report to moderator   Logged Logged  
 
I AIM TO PLEASE SOME TIMES
  The administrator has disabled public write access.
#7565
omumbejja (User)
Gold Forum Member
Posts: 1820
graph
User Offline Click here to see the profile of this user
Re:LAND ISSUE WILL CAUSE WAR 12 Months ago  
Nambooze



Bya Betty Nambooze



Omuntu wa ddembe okukyusa ebintu ebirijja mu maaso naye era alina okuwa ekitiibwa ebyo bye yasangawo, ng’ettaka.



Mu 1894 abazungu baatandiikiriza okunyaga ettaka lya Buganda. Ssekabaka Mwanga n’akiwakanya nga yeekengedde etteeka lye baali baleeta ekyavaako okumuwang’angusa.



Ssekabaka Chwa II, bwe yatuula ku Nnamulondo ne baamubuuzaabuza ne bakola endagaano ya 1900. Naye ebiseera ebisinga bagamba nti bw’otta ekyama n’omwana omuto, ekintu ekyo tekiba mu mateeka naye bo Abaganda baasirika ne bakkiriziganya nayo ng’ewa Buganda ebitundu 47 ku 100 eby’ettaka.



Lino ly’ettaka eryafunibwako amagombolola, amasaza, ebika, abataka n’abantu abalala. Mu mbeera eno singa naffe abakola ogw’okusomesa ku by’ettaka twaliwo bandituwadde ettaka ne batuumayo mu ‘Kisomesa’ naye ekyapa tekiba kya Nambooze ng’omuntu.



Etteeka ly’e ttaka eryayisibwa mu 1962, lyawa Buganda obuyinza okuteekawo ekitongole ekya Buganda Land Board ekikuuma ettaka lya Buganda. Obote ye yaggyawo obuyinza buno ate Amini n’aggyirawo ddala obwannannyini ku ttaka.



Museveni bw’ayagala okuwanduukulula endagaano ya 1900, emazeewo emyaka 100 eyagaba obwannannyini ku ttaka, lyonna alifuule lya gavumenti, yeerabidde nti omu ku bannannyini ttaka ye gavumenti, amakanisa, emizikiti n’abalala naye kino kiba kitegeeza nti lyonna agenda kulifuula lya gavumenti.



Etteeka lino ligenda okutabula enkolagana ya nnannyini ttaka n’oweekibanja. Bwe batwala obuyinza ku w’ettaka nga balwanirira wa kibanja gwe oweekibanja lwe balikukyukira toliwona.



Kiba kibi ebintu ebirala byonna mu ggwanga ebitundibwa ng’amafuta, emmwaanyi n’ebirala tebiriiko ssente ngereke kwe birina kugulirwa n’oteekawo obusulu obwa 1,000/- obunafuya ettaka mu Buganda. Nga tonnayisa (gavumenti) tteeka lino ly’ogamba nti lirwanirira baabibanja, lwaki tosooka kwebuuza ku bantu b’olwanirira olabe oba etteeka ly’obaleetera balyagala.



Oyinza okumatiza omuntu nti etteeka lino linaasobola okukangavvula abagagga abagoba abantu ku ttaka?



Etteeka lino ligenda kuleetera bannannyini ttaka omutima okutunda ettaka lyabwe nga basinziira ku bbeetu lye bawadde abeebibanja okunyigiriza bannannyini lyo.



Bw’ogamba nti nnannyini ttaka bw’anaabanga atunda ettaka lye asookenga kwebuuza ku wa kibanja, buba bulimba kubanga kikaluba nnannyini ttaka okufukaamirira omusenze.



Etteeka bwe ligamba nti nnannyini ttaka bw’agoba omusenze ku ttaka asibwe emyaka musanvu kati singa bukeera ng’abantu basaatuukidde ku ttaka lya Kabaka n’abagoba ng’omusiba mu kkomera?



Emisango ku ttaka gyandibadde gya ngassi naye si kusiba mu makomera.



Bw’ogamba nti omusenze singa atunda ekibanja nga tabuulidde ku nnannyini ttaka, asibwe emyaka ena oba okutanga 1,920,000/- oba byombi kyetaaga okulongoosaamu.



Bw’ogamba nti omusenze ku Butaka alina kusengulwa kkooti yokka ate ng’amaze kulemererwa kusasula busuulu, mbuuza ku Butaka basengako?



Njagala gavumenti emanye nti Abaganda bakkiririza mu bwannannyini bw’ettaka, Abakalamoja ettaka liba lyabwe ate Abalaalo batambula butambuzi. Ekisobola okumalawo bino byonna y’enkola ya Federo.



(Omuwandiisi y’akulira akakiiko ka Kabaka akasomesa ku ttaka) from bukedde
 
Report to moderator   Logged Logged  
 
I AIM TO PLEASE SOME TIMES
  The administrator has disabled public write access.
#7818
Balyokwabwe (User)
Senior Forum Member
Posts: 265
graphgraph
User Offline Click here to see the profile of this user
Re:LAND ISSUE WILL CAUSE WAR 11 Months, 3 Weeks ago  
1,000 Nubians face eviction from Bombo

LAND BONANZA: Yasiin Mugerwa & Olandason Wanyama



KAMPALA/BOMBO



AN estimated 1,000 people, mainly Nubian families, face eviction from Bombo Town Council in Luweero District.



Daily Monitor has learnt that the government wants to take up the 50- acre land to relocate the Rehabilitation Centre for the disabled persons currently situated at Lweza in Wakiso District, which has been taken over by an investor.



Officials of the Ministry of Gender, Labour and Social Development, in October last year, quietly offered the land in Lweza to an unnamed investor.

Under the deal, the investor is expected to construct a new multi-purpose training centre for persons with disabilities in Bombo town council to replace that at Lweza.



The deal, which the Parliamentary committee on Gender, Labour and Social development sanctioned last November, has, however, provoked strong protests from the Nubians who say the Buganda Kingdom donated the Bombo land to them during the colonial era.



"As long as we live, we are going to fight for our ancestral land," Mr Mohammad Wahib, the chairman of the Nubian community, said in an interview on January 16.



Documents obtained by Daily Monitor show that there is controversy over the ownership of the land on Block 1026; Plot 65 Namaliga in Bombo Town with Henley Property Developers Limited; a Kampala-based private Company, being the latest claimant.



The company claims it bought the land from Mr James Ddagirira, who allegedly acquired it from Mr Hussein Musa Mayanja, an administrator of the late Stanley Kisingiri's estates, who in the late 19th century served as an agent of Kabaka Daudi Chwa of Buganda.



But the Nubians, who originally migrated from Sudan and fought alongside Buganda Kingdom and other colonial British forces, said the Kabaka of Buganda rewarded them with the land in Bombo after they suppressed the anti-imperialism Banyoro uprising of 1880-87.



That notwithstanding, senior government and Henley Company officials toured the disputed land on December 19, 2007 to prepare for a formal takeover by the Gender Ministry before its planned transfer to the investor for erecting the proposed modern centre for PWDs.



"Henley (Property Developers Limited) is working closely with the Ministry of Gender for the realisation of this objective," Mr Richard Mubiru, the company's corporate affairs director said in a December 31, 2007 letter addressed to Mr Geoffrey Kyomukama, the Bombo town clerk.



When Daily Monitor visited Bombo town council last week, the Nubian community firmly rejected any tacit maneuvers by the government to either evict or compensate them for the land.



"We have lived here and are going to continue living here (in Bombo) because this is our ancestral land," 73-year-old Captain Ramathan Kassim, who says he is a former governor of South Buganda Province in the 1970s, said.



"It is ridiculous that the government should have a hand in this," he charged.



This nascent row over the land in Bombo comes at a time when the central government is pushing for amendments to the 1998 Land Act that would, among other things, make it harder for landlords to evict tenants.



The Amendment Bill 2007 has already stirred resistance from Mengo, the seat of the Buganda Kingdom, which accuses the government of fronting a suspect legislation to dispossess registered landowners of their land.



Meanwhile the central government argues that the new law would enhance security of tenure for both the landlords and tenants and criminalise evictions.



Mengo reacts

Mengo officials last week spoke angrily over the proposed takeover of the Bombo land by the government and urged the residents not to yield to "land grabbers".



"This is land grabbing because Nubians are Kabaka's subjects and well represented in the kingdom," Mr Medard Ssegona, the state minister for Information in Buganda kingdom said adding, "They (Nubians) should resist eviction because Buganda genuinely gave them this land".



The LCII Chairman for Nkokonjeru Parish, Mr Habib Juma said: "Whoever wants to evict our people should bring a letter from the Buganda Kingdom canceling the offer."



If the government succeeds to possess the disputed land, about 1,000 or more people in Lutamandwa, Gangama and Kabulanaka in Bombo Town would be thrown out from what they say is their "customary land".
 
Report to moderator   Logged Logged  
  The administrator has disabled public write access.
Go to top Post Reply
get the latest posts directly to your desktop
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
  • Ugandan Music on Connect Uganda
You are here: Radio arrow Forum
Advertisement
Advertisement